Насловна страна Новости Образовање Vladimir je profesor fizičkog sa “debelim” iskustvom: Današnja deca ne liče na...

Vladimir je profesor fizičkog sa “debelim” iskustvom: Današnja deca ne liče na onu pre 100 godina, podaci su JEZIVI

1044
Deca su danas fizički neaktivna, povećava im se visina i težina, potkožno masno tkivo, a motoričke sposobnosti opadaju

Vladimir Karanović, profesor fizičkog iz Sombora, radio je istraživanje u kome je poredio fizičke karakteristike i sposobnosti srednjoškolki sa podacima od pre sto godina. Istraživanja su pokazala da su šesnaestogodišnjakinje danas teže desetak kilograma i više 10 centimetara.

“Motoričke sposobnosti su im dva do tri puta manje, a poređenje testa izdržljivosti pokazalo je da su im rezultati duplo gori. Sve to pripisujemo načinu života”, kaže profesor Karanović.

Deca su danas fizički neaktivna, povećava im se visina i težina, potkožno masno tkivo, a motoričke sposobnosti opadaju.

“U četvrtom razredu više od 90 odsto dece se bavi nekim sportom, a u osmom razredu je to tek 15 posto dece”, kaže Karanović.

Iskustva pokazuju da redovan rad na časovima fizičkog, koje učenici osnovnih škola imaju tri puta nedeljno, može fizičku sposobnost učenika povećati za 10 do 15 posto.

Takođe je tokom sistematskih pregleda koji se obavljaju u neparnim razredima u Somboru, a kojima je obuhvaćeno više od 90 odsto dece, utvrđeno je da svako drugo dete ima karijes, a svako treće dete neki deformitet kičme.

“Najčešći problem su kariozni zubi i deformiteti kičmenog stuba. To su pre svega kifoza ili jednostavno rečeno pogrbljenost i skolioza – krivljenje kičme u jednu ili drugu stranu i deformiteti stopala. Oko 50 posto dece ima kariozne zube, što opet ne znači da ona druga polovina ima zdrave zube, već da su oni sanirali svoje karijese. Za mene je poražavajuća činjenica da u jednom odeljenju imamo jedno ili dvoje dece koje ima sve zdrave zube”, kaže specijalista pedijatrije Dragana Šarac, načelnica Službe za zdravstvenu zaštitu školske dece i omladine Doma zdravlja u Somboru.

Takođe je alarmantna činjenica da je i broj gojazne dece u porastu.

“Oko 15 posto dece je gojazno, a neki deformiteti kičmenog stuba ili stopala ima oko 30 posto dece, znači svako treće dete. Najviše deformiteta kičmenog stuba imamo u sedmom i osmom razredu kada je već počeo nagli pubertetski rast” ,kaže doktorka Šarac.