Насловна страна Новости Инфраструктура Izgradnjom novog graničnog prelaza “Bajmok” rasteretiće se “Horgoš” i “Kelebija”

    Izgradnjom novog graničnog prelaza “Bajmok” rasteretiće se “Horgoš” i “Kelebija”

    1221

    Izgradnja novog graničnog prelaza “Bajmok”, koji se nalazi na pola puta između Subotice i Sombora, trebalo bi da se završi krajem sledeće godine. Stavljanje u funkciju ovog graničnog prelaza, rasteretiće naše najfrekventnije prelaze na severu zemlje “Horgoš” i “Kelebiju”, od kojih je udaljen svega nekoliko desetina kilometara.

    Na graničnom prelazu “Bajmok” u jeku su radovi na izgradnji novog prelaza, od kojeg će najviše koristi imati putnici, jer je projektom planirana izgradnja dve saobraćajne trake na ulazu i izlazu iz zemlje, što će značajno ubrzati putnički promet sa susednom Mađarskom. U sezoni kada je priliv inostranih punika najveći, novoizgrađeni prelaz će predstavljati značajnu putnu alternativu.

    “Na graničnom prelazu “Bajmok” neće, kao ni do sada, biti teretnog saobraćaja, ali se zato očekuje da promet automobila i autobusa značajno poraste, posebno imajući u vidu idealan položaj tog prelaza kojim se najbrže može stići do nekih evropskih gradova, poput Beča” saopštili su iz Uprave carina.

    S obzirom na to da će novoizgrađeni prelaz predstavljati potpuni pandan prelazu sa mađarske strane, to će otvoriti i mogućnost za uvođenje 24-časovnog funkcionisanja, što do sada nije bio slučaj.

    “Modernizacija graničnog prelaza “Bajmok”, unaprediće i rad graničnih službi, carine i policije, jer je projektom predviđeno da prelaz bude izgrađen u skladu sa najvišim standardima koji podrazumevaju i izgradnju prostorija za granične službe i njihov nesmetan rad”, navode iz Uprave carina.

    Izgradnja novog prelaza “Bajmok” trajaće 18 meseci, a završetak radova se očekuje krajem 2018. godine, do kada će stari prelaz biti privremeno izmešten nedaleko od novog.

    U izgradnju novog prelaza uloženo je ukupno 2,1 milion evra. Suma od 1,8 miliona evra izdvojena je iz pretpristupnih fondova Evropske unije, nešto više od 300.000 evra obezbeđeno je kroz nacionalno sufinansiranje, dok je Uprava carina preuzela finansiranje svih preduslova za početak radova.